Doprinosi da ti tlak naraste

- Baš sam ovih dana nešto računala – govori mi gospođa Katarina uz našu sad već gotovo redovnu kavu na jarunskom placu. Kavu danas plaća Katarina, kaže „kad je bal nek je bal“. Ostalo joj je taman za naše dvije kave, još od onih 33 kune koje je dobila zadnjim usklađivanjem mirovine i sa dvomjesečnim zaostacima. Svjetski je Dan zdravlja pa se svi naši razgovori vrte oko najavljenih poskupljenja.
- Računicu shvatite ugrubo, ona je u stvarnosti vjerojatno dosta veća u korist Hrvatskog zdravstvenog osiguranja – dodaje Katarina. Radila je 41 godinu, iz plaće se redovno obračunavao i izdvajao doprinos za zdravstveno osiguranje. Ako pretpostavi da je svih tih godina imala prosječnu plaću Hrvatske (nekad veću nekad manju) onda je i njeno prosječno izdvajanje za zdravstveno osiguranje bilo oko 780 kuna mjesečno. To je oko 9.360 kuna godišnje. - Za moj radni staž – kaže profesorica Katarina – to bi značilo da sam za zdravstveno osiguranje izdvojila do sada najmanje oko 383 760 kuna. Imala sam sreću da nikada nisam bila u bolnici na operaciji ili nekom većem ili velikom zahvatu. Masti, kreme, pripravke, sve što mi zatreba kupujem od prijateljice, a sada njene kćeri koje ih pripremaju na biljnoj bazi. Kod liječnika opće prakse izmjerim tlak, šećer, ponekad dobijem i lijek ili sirup. Sretnica sam koja u ovim godinama ne troši po nekoliko različitih lijekova dnevno.
Profesorica Katarina ima 83 godine pa za svaki slučaj već godinama uplaćuje dopunsko zdravstveno osiguranje, ono koje je sada 70 kuna mjesečno. – Ha, čujte, ja sam imućna umirovljenica – kaže profesorica. – Moja je mirovina iznad 1939 kuna, koliki je cenzus za oslobađanje, što znači da dopunsko osiguranje plaćam sama. Što bi za mene značilo povećanje ovog plaćanja za 19 kuna? Pa valjda vam ne trebam posebno objašnjavati.
U Hrvatskoj se zdravstvena zaštita financira pretežno od doprinosa za zdravstveno osiguranje. U 2015. godini na ime doprinosa HZZO je prikupio 18,17 milijardi kuna, a od dopunskog osiguranja 1,6 milijardi kuna. Najveći trošak su bolnice, lijekovi na recept te primarna zdravstvena zaštita. Država, tvrde mediji, kasni s plaćanjem svojih obveza - iz HZZO-a je potvrđeno da je u 2015. godini za police dopunskog zdravstvenog osiguranja koje se financiraju iz proračuna uplaćeno oko 450 milijuna kuna manje nego što je trebalo biti.
- Pitajmo se što nam predstavnici vlasti poručuju najavljenim poskupljenjima u zdravstvu? Poručuju nam što o nama misle, što misle o većini stanovništva u zemlji u kojoj oni sami predobro žive baš od poreza i doprinosa tog istog stanovništva? Šalju mi poruku: tvoje će nezaposleno dijete dobiti najlošiji pacemaker a moje najbolji mogući. Eto, to nam poručuju – zaključuje umirovljena profesorica Katarina.
Šutimo, promatramo prolaznike, izuzetno je toplo za ovo doba godine.

Vesna Širanović

Vesna Širanović je rođena 1955. godine u Gospiću. Osnovnu školu, gimnaziju i fakultet je završila u Zagrebu gdje živi. Novinarka je koja je radila u Omladinskom tjedniku, Poletu, Radničkim novinama, Večernjem listu. Bila je pomoćnica ministrice u Upravi za međugeneracijsku solidarnost, ravnateljica te Uprave, direktorica za programe Zaklade za međugeneracijsku solidarnost. Bila je članica Savjeta za razvoj civilnog društva i Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva Vlade RH. Nagrađivana je za rad i volontiranje. Cijeli radni i životni vijek je na području starijih i socijalne politike. Danas je umirovljenica.

Molim prijavite se ako želite komentarati